Skip to content

Bol u stomaku: kako prepoznati opasne simptome i kada se obratiti ljekaru

Bol u stomaku

Kao dugogodišnji gastroenterolog i klinički farmaceut, često se susrećem s pacijentima koji pate od različitih vrsta bolova u stomaku. Dok su neki bolovi bezazleni i mogu se riješiti jednostavnim metodama koje smo opisali u našem članku o nadutosti i bolovima u stomaku, određeni simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pažnju.

Lokalizacija bola: ključ za prepoznavanje uzroka

Kao stručnjak u ovom području, naglašavam da je lokacija bola često prvi indikator ozbiljnosti stanja.

Bol u stomaku oko pupka

Centralni abdominalni bol može ukazivati na nekoliko stanja:

HITNO:

  • Početni stadij akutnog apendicitisa (bol se kasnije premješta u donji desni kvadrant)
  • Mezenterijalna ishemija kod starijih pacijenata
  • Opstrukcija tankog crijeva

MANJE HITNO:

Bol u stomaku sa desne strane

Prema kliničkom iskustvu, desnostrani abdominalni bol može ukazivati na:

HITNO:

  • Akutni apendicitis (posebno ako je lokaliziran u McBurney-evoj tački)
  • Akutni holecistitis
  • Perforacija žučne kese

MANJE HITNO:

  • Koloničke divertikule
  • Hepatomegalija
  • Upala jetre

Bol u stomaku sa lijeve strane

Lijevostrani abdominalni bol može biti povezan sa:

HITNO:

  • Akutni pankreatitis
  • Ruptura slezene (posebno nakon traume)
  • Infarkt slezene

MANJE HITNO:

  • Gastritis
  • Splenomegalija
  • Divertikulitis sigmoidnog kolona

Bol u stomaku nakon jela

Bol u stomaku nakon jela

Kao farmaceut, posebnu pažnju obraćam na temporalnu povezanost bola s uzimanjem hrane:

URGENTNI ZNAKOVI:

  • Intenzivan bol koji počinje 15-30 minuta nakon jela
  • Bol praćen povraćanjem krvi
  • Bol koji se pogoršava i ne reaguje na antacide

MANJE URGENTNI SIMPTOMI:

  • Blagi bol koji prolazi nakon probave
  • Povremena nadutost i gasovi
  • Bol koji reaguje na antacide

Alarmantni simptomi koji zahtijevaju hitnu pomoć

Kao kliničar, insistiram da se odmah javite u hitnu službu ako primijetite:

  1. Akutni abdomen:
    • Iznenadni, intenzivni bol
    • Tvrd, napet stomak na dodir
    • Nemogućnost zadržavanja mirne pozicije
  2. Znakovi krvarenja:
    • Crna, katranasta stolica
    • Povraćanje sadržaja boje taloga kafe
    • Svježa krv u stolici
  3. Sistemski znakovi:
    • Visoka temperatura (>38.5°C)
    • Ubrzan puls
    • Pad krvnog pritiska
    • Blijeda, hladna koža

Dijagnostički pristup

U kliničkoj praksi, koristimo sljedeći algoritam:

  1. Primarna procjena:
    • Detaljna anamneza
    • Fizikalni pregled
    • Osnovni vitalni parametri
  2. Laboratorijske pretrage:
    • Kompletna krvna slika
    • CRP i sedimentacija
    • Elektroliti
    • Enzimi jetre i pankreasa
  3. Imaging metode:
    • Ultrazvuk abdomena
    • CT abdomena (kod sumnje na akutna stanja)
    • Endoskopija (kod sumnje na krvarenje)

Farmakološki pristup

Kao farmaceut, naglašavam važnost pravilne upotrebe lijekova:

DOZVOLJENO BEZ RECEPTA:

  • Antacidi (kratkotrajno)
  • Spazmolitici (za blage grčeve)
  • Probiotici

OBAVEZNO UZ RECEPT:

  • Inhibitori protonske pumpe
  • Antibiotici
  • Jaki analgetici

Prevencija i održavanje zdravlja

Prevencija i održavanje zdravlja

Na osnovu kliničkog iskustva, preporučujem:

  1. Režim ishrane:
    • Redovni obroci
    • Izbjegavanje trigger namirnica
    • Adekvatna hidracija
  2. Životne navike:
    • Redovna fizička aktivnost
    • Upravljanje stresom
    • Adekvatan san
  3. Redovne kontrole:
    • Godišnji preventivni pregledi
    • Praćenje hroničnih stanja
    • Redovna laboratorijska kontrola

Kada se obavezno javiti ljekaru?

Kao gastroenterolog, insistiram na hitnoj konsultaciji ako primijetite:

ODMAH SE JAVITI:

  • Neizdrživ bol koji se pogoršava
  • Krv u stolici ili povraćenom sadržaju
  • Otežano disanje uz bol
  • Gubitak svijesti

U ROKU OD 24 SATA:

  • Perzistentan bol umjerenog intenziteta
  • Povišena temperatura
  • Produženo povraćanje
  • Žuta prebojenost kože ili beonjača

Zaključak i preporuke

Kao zdravstveni profesionalac s dugogodišnjim iskustvom, naglašavam da je ključno:

  • Ne ignorisati perzistentne simptome
  • Voditi dnevnik simptoma
  • Ne provoditi samoinicijativno dugotrajno liječenje bez konsultacije
  • Redovno se javljati na kontrolne preglede

Zapamtite: Bolje je jednom više posjetiti ljekara nego jednom manje kada je stvarno potrebno.